Može li zaposlenik koristiti godišnji odmor u našoj udruzi i u isto vrijeme raditi kod drugog poslodavca ostalih pola radnog vremena ili može na godišnji odmor kada ostvari pravo na isti i kod drugog poslodavca ako je zakonom predviđen godišnji odmor u isto vrijeme kod poslodavaca kod kojih je osoba zaposlena?

Nije zakonom prihvatljivo da vaš zaposlenik udruge koji radi u nepunom radnom vremenu koristi godišnji odmor i da u isto vrijeme radi kod drugog poslodavca gdje je zaposlen na nepuno radno vrijeme[1].

Zakonom o radu je propisano da radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, u slučaju da ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, poslodavci su dužni omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema radnikovom zahtjevu. Iz praktičnih i drugih razloga radnik upućuje poslodavcima zahtjev za korištenje godišnjeg odmora i time od poslodavaca traži suglasnost da svoj godišnji odmor koristi istodobno, a ako sporazum izostane, radnik godišnji odmor koristi prema svom zahtjevu. Poslodavac/i i radnik mogu dogovoriti da radnik tijekom kalendarske godine koristi i manje od dva tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju.

Radnik ima pravo na godišnji odmor, bez obzira na to ima li ugovor o radu na određeno ili na neodređeno vrijeme, puno ili nepuno radno vrijeme.

Osobe zaposlene na nepuno radno vrijeme imaju sva prava kao i da je sklopio ugovor na puno radno vrijeme – najmanje 4 tjedna. Jedina će razlika postojati u visini naknade koja se isplaćuje, a to je prosjek mjesečne plaće isplaćene radniku u prethodna 3 mjeseca.

Raspored korištenja godišnjih odmora utvrđuje poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i čl. 85. Zakona o radu, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine. Utvrđivanje rasporeda korištenja godišnjeg odmora dani određeni za korištenje godišnjeg odmora radnika na određeno vrijeme kod dva ili više poslodavci trebaju se uskladiti[2].

Minimalno pravo na godišnji odmor određuje Zakon o radu[3], a kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, pravo na godišnji odmor se može uređivati i mijenjati samo u korist radnika[4].

Trajanje, odnosno broj dana godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo obvezan je dio ugovora o radu ili poslodavac ugovorom o radu upućuje na odredbu kolektivnog ili pravilnika o radu, kojim se uređuje pitanje trajanja godišnjeg odmora.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, odnosno 20 dana, koji ima tjedni raspored 5 dana, a 24 dana godišnjeg odmora radnik koji ima 6 dana radni tjedan (ponedjeljak-subota).

  

[1] Izrazi koji se koriste u tekstu, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
[2] Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, dužni su radniku omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovu zahtjevu u razdoblju kada on to želi. Propisana novčana kazna za udrugu od 31.000,00 do 60.000,00 kuna, a za odgovornu osobu od 4.000,00 do 6.000,00 kuna. Kazna propisana: čl. 228. st. 1. toč. 15. i st. 2. Zakon o radu.

[3] Pet za maloljetnike i radnike koji rade na poslovima na kojima, uz primjenu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnike od štetnih utjecaja
[4] Osoba s invaliditetom ima za svaku kalendarsku godinu pravo na najmanje pet tjedana plaćenog godišnjeg odmora, sukladno članku 12. st.3. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine, br. 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20). Sukladno članku 9. stavku 3. Zakona o radu primjenjuje za radnika najpovoljnije pravo.

Imaš pitanje?

Online platforma za pomoć i podršku, podrška i razmjena znanja i iskustva specifičnih za poslovanje i djelovanje OCD-a; kontinuirana podrška i prostor vođene rasprave za OCD-ove. Čak osam stručnjaka će vam pružiti pomoć iz raznih kategorija kao što su radno pravo, pravna pitanja i zapošljavanje, javna nabava i revizija, dobro upravljanje, volonterstvo i društveno poduzetništvo.