Što je blagajnički maksimum?

Na temelju Općega poreznog zakona primitke i izdatke blagajne, odnosno gotovinski promet, treba bilježiti svakodnevno slijedom njihova nastanka. Jednako tako, u skladu s Općim poreznim Zakonom (Nar. nov., br. 144/21.), evidencije o gotovinskom prometu moraju se voditi na mjestu na kojem se ti primitci ostvaruju i u svakom trenutku ti podatci moraju biti dostupni poreznom tijelu ako dođe do postupka inspekcijskog nadzora.


Najviša svota gotovine koja se na kraju radnog dana može zadržati u blagajni, odnosno takozvani blagajnički maksimum, za neprofitne organizacije u pravilu nije propisan.
No, prema odredbama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 133/12. – 138/20.) obveznikom fiskalizacije smatra se fizička osoba obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti iz Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16. – 138/20.) te pravna i fizička osoba koja se smatra obveznikom poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04. – 138/20.) za sve djelatnosti za koje je, prema odredbama posebnih propisa, obveznik izdavanja računa za isporuku dobra ili obavljene usluge. Neprofitne organizacije u pravilu nisu obveznici poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit, pa samim time nisu ni obveznici primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. To znači da se na te neprofitne organizacije odredbe tog Zakona niti ne primjenjuju.

Nasuprot navedenom, ako bi neprofitna organizacija bila obveznik poreza na dobit za pojedinu djelatnost, tada bi za tu djelatnost bila i obveznik Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. No, to ne znači da neprofitna organizacija ne može svoj blagajnički maksimum odrediti odlukom koja bi je onda obvezivala da se pridržava tako utvrđenog blagajničkog maksimuma, odnosno morala bi voditi brigu da svotu novca u blagajni iznad njega obvezno polaže na otvoren transakcijski račun u banci (dalje: žiro-račun). Ako neprofitna organizacija koja nije obveznik poreza na dobit nije odredila blagajnički maksimum, možemo zaključiti da u tom slučaju niti jednim propisom nije propisano kako treba postupati s gotovinom u blagajni na kraju radnog dana, odnosno nije propisano koliko se dugo gotovina može držati u blagajni te kada je treba i u kojoj svoti položiti na transakcijski račun (žiro-račun) u banci.

Podijeli s prijateljima:​

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email

Imaš pitanje?

Online platforma za pomoć i podršku, podrška i razmjena znanja i iskustva specifičnih za poslovanje i djelovanje OCD-a; kontinuirana podrška i prostor vođene rasprave za OCD-ove. Čak osam stručnjaka će vam pružiti pomoć iz raznih kategorija kao što su radno pravo, pravna pitanja i zapošljavanje, javna nabava i revizija, dobro upravljanje, volonterstvo i društveno poduzetništvo.