Što je to manjinski stres?
Općenito, stres se može opisati kao stanje poremećene psihotjelesne ravnoteže pojedinca nastalo zbog tjelesne, psihičke ili socijalne ugroženosti pojedinca ili njemu bliske osobe . Te se sam stres pojavljuje kada pojedinac percipira da su zahtjevi okoline prezahtjevni te da se s njima ne može suočiti.
Pojedinci koji u nekom društvu predstavljaju manjinsku skupinu posebno su izloženi negativnom utjecaju socijalnog stresa s obzirom da se svakodnevno susreću sa diskriminacijom i predrasudama od strane pripadnika većinske populacije.
Manjinski stres se definira kao kronična razina stresa uzrokovana predrasudama, diskriminacijom, manjkom socijalne podrške i drugim faktorima koju doživljavaju članovi stigmatiziranih manjinskih grupa, pogotovo pripadnici LGBTQ+ populacije. Povezan je s društveno pripisanim podređenim statusom i onemogućenom pristupu legitimnim društvenim i ekonomskim prilikama na temelju pripadanja određenoj društvenoj kategoriji.
Problem sa manjinskim stresom je taj što on nikada ne nestaje, uvijek postoji još netko kome će pojedinac morati izjasniti svoju seksualnost, uvijek postoji još netko tko će ga zasuti homofobijom i mržnjom onda kada on to najmanje očekuje, uvijek postoji neka društvena prilika koja će mu biti uskraćena zbog diskriminacije većinske populacije.
Kako se manjinski stres razvija u LGBTQ+ populaciji
- Internalizirana homo/bi/transfobija
Jedan od bitnih razloga razvoja manjinskog stresa u LGBTQ+ populaciji jest internalizirana homo/bi/transfobija, što je proces kada lezbijke, gej muškarci, biseksualne i transrodne osobe internaliziraju negativne stavove društva te razviju negativne osjećaje prema vlastitom identitetu. Pripadnici LGBTQ+ populacije odrastaju s idejom da s njima nešto nije u redu, da bi im život bio jednostavniji da su heteroseksualne orijentacije i da su nediskriminirani i prihvaćeni, ukratko rečeno odrastaju u izrazito anti-homoseksualnom društvu.
Internalizirana homo/bi/transfobija se manifestira kroz osjećaj srama, krivnje, sumnje u svoj identitet, slabog samopoštovanja, vjerovanja osobe da je inferiorna u odnosu na druge i sl. Svi ti osjećaji igraju značajnu ulogu u razvoju psihičkih tegoba poput: anksioznosti, depresije, usamljenosti, auto-destruktivnosti i poteškoća s formiranjem identiteta. Što dovodi do teških emocionalnih, tjelesnih i socijalnih posljedica u životu pojedinca.
2. Mikroagresije
Sljedeći bitni razlog razvoja manjinskog stresa u LGBTQ+ populaciji jesu mikroagresije. Mikroagresije su svjesne ili nesvjesne male geste, komentari ili ponašanja koja ukazuju na neodobravanje ili negativne stavove. U tim se prilikama ljudske pristranosti temeljene na predrasudama povezanih sa seksualnom orijentacijom te rodnim izražavanjem/identitetom ispoljavaju na način da se pojedinci koji pripadaju tim skupinama osjećaju neugodno ili uvrijeđeno(npr. kada ih se pogrešno rodno identificira ili opterećuje uznemiravajućim pitanjima o njihovom rodnom identitetu).
3. Autanje(Coming out)
Još jedan bitan razlog pojave manjinskog stresa u LGBTQ+ populaciji jesu čin autanja i prikrivanja vlastite seksualne orijentacije. Svaka LGBTQ+ osoba se susreće sa problemom autanja(riječ dolazi od engleske fraze“ coming out of the closet“), a podrazumijeva otkrivanje vlastite seksualne orijentacije drugim osobama. Proces autanja je drugačiji za svaku LGBTQ+ osobu te je određen mnogim društvenim čimbenicima, kao što su okolnosti u društvu (raširenost homofobije u društvu i zakoni koji sprečavaju ili omogućavaju zakonsko kažnjavanje osobe na temelju njezine seksualne orijentacije) te stav obitelji i prijatelja prema LGBTQ+ osobama( homofobna obitelj ili prijatelji).
Istraživanja navode da postoji velika razina povezanosti između negativnih iskustva prilikom autanja i negativnog stava o vlastitoj seksualnosti u odrasloj dobi.
Kako manjinski stres utječe na kvalitetu života LGBTQ+ osoba
Izloženost uznemiravanju, diskriminaciji i nasiju zbog nečije seksualne orijentacije ili rodnog identiteta može nanijeti ozbiljnu štetu ukupnoj kvaliteti života, odnosu s drugima, čak i egzistenciji.
Doktor znanosti i izvanredni profesor prevencije i zdravlja David.M.Hueber proveo je istraživanje koje je dokazalo da homofobno ponašanje može imati potencijalno negativni domino učinak na zdravlje napadnute osobe, što dovodi do drugih ozbiljnih kroničnih zdravstvenih problema za LGBTQ+ osobe.
Rezultati istraživanja navode da dok se nalaze u uznemirujućoj situaciji, LGBTQ+ osobe pokazuju povišen krvni tlak, brzinu otkucaja srca i razinu kortizola u krvi, što s vremenom može akumulirati do povećane šanse za kardiovaskularne bolesti, zarazne bolesti i raniju smrt.
KAKO UPRAVLJATI MANJINSKIM STRESOM
Bitan aspekt vječne borbe sa manjinskim stresom u LGBTQ+ osoba je taj da trebaju shvatiti kako problem ne leži u njima, već u ljudima koji ih diskriminiraju. Vrlo je bitno ne asimilirati se na homofobiju s kojom se suočavaju.
Neki dokazi pokazuju kako redovita tjelovježba, upravljanje kognitivnim stresom u ponašanju i druge vrste intervencija za smanjenje stresa mogu pružiti pomoć u ublažavanju manjinskog stresa, ali ne uklanjaju homofobiju ili drugu diskriminaciju iz čovjekovog života.
Stoga tijekom mjeseca u kojem se slavi ponos, važno je imati na umu koliko nametnuti stres može utjecati na ljude, pogotovo na najugroženije članove LGBTQ+ zajednice.
Lucija Šimić
Odsjek za psihologiju
Filozofski fakultet u Rijeci
*Članak je objavljen u sklopu projekta „Uz dugine boje do mentalnog zdravlja“ koji je financijski podržan kroz Fond za aktivno građanstvo u Hrvatskoj. Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Udruge za unaprjeđenje mentalnog zdravlja Vrapčići i ne odražava nužno stavove država donatorica i Upravitelja Fonda.
LITERATURA:
*Manjinski stres i posljedice odrastanja u heteropatrijarhatu – XXZ Portal (xxzmagazin.com)
*Ako ste LGBT osoba, doživjeli ste manjinski stres bez obzira jeste li toga svjesni – CroL
*Manjinski stres i mentalno zdravlje osoba homoseksualne i biseksualne orijentacije: pregled empirijskih provjera modela manjinskog stresa iz perspektive hrvatskog društva –Željka Kamenov, Aleksandra Huić, Margareta Jelić -Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagreb
